Obrazovanje ima ključnu ulogu u životu svake osobe, ali za osobe sa invaliditetom visoko obrazovanje često nosi još dublje značenje. To nije samo put do diplome, već i sredstvo osnaživanja, samostalnosti i jednakog učešća u društvu.
Upis na fakultet je važan trenutak u životu svakog mladog čoveka – pun uzbuđenja, planova, ali i strepnje. Za mlade sa invaliditetom i njihove roditelje taj trenutak često je dodatno emotivno i organizaciono složen, jer se pored svih uobičajenih pitanja – šta upisati, kako se suočiti sa velikom konkurencijom, kako se pripremiti, kako stići do fakulteta – postavljaju i brojna dodatna: da li su zgrade pristupačne, da li postoji tehnička i personalna podrška, kome se obratiti za pomoć…

Afirmativne mere – pravedniji pristup visokom obrazovanju
U skladu sa članom 97. Zakona o visokom obrazovanju Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije uvelo je program afirmativnih mera za upis lica sa invaliditetom i svake godine donosi stručno uputstvo za upis u prvu godinu osnovnih i integrisanih akademskih studija.
U skladu sa tim uputstvom, ustanove visokog obrazovanja obavezne su da u okviru ukupne upisne kvote izdvoje najmanje jedan odsto mesta za upis kandidata koji konkurišu po osnovu invaliditeta, bez obzira na to da li su u pitanju budžetski ili samofinansirajući studenti. Ova kvota je odvojena, što znači da kandidati koji konkurišu u okviru te kvote ne ulaze u rangiranje sa ostalim kandidatima, već se upisuju prema redosledu na posebnoj rang-listi kandidata sa invaliditetom.

Pored toga studentima sa invaliditetom se može omogućiti:
- prilagođen prijemni ispit (npr. duže trajanje testa, audio/elektronski format, asistencija)
- fizička pristupačnost objektu
- pravo na asistenta ili drugu vrstu podrške pri polaganju ispita.
Kako bi ostvarili pravo na upis putem afirmativne mere, kandidati bi trebalo da dostave mišljenje/rešenje interresorne komisije kojom se potvrđuje postojanje invaliditeta. Bez tog mišljenja ne može se ostvariti pravo na upis po afirmativnoj meri.
Prava koja važe i tokom studiranja
Afirmativne mere ne prestaju sa upisom – podrška se nastavlja kroz sve godine studiranja i obuhvata:
- prilagođavanje ispita (format, vreme, asistivna tehnologija)
- besplatan smeštaj i prevoz, u zavisnosti od stepena invaliditeta
- stipendije i druge vidove finansijske pomoći koje nude Ministarstvo prosvete, gradovi i lokalne samouprave (više o tome saznajte ovde).
Jedna važna olakšica odnosi se na broj ESPB bodova: studentima sa invaliditetom dovoljno je 37 ESPB bodova godišnje za zadržavanje statusa budžetskog studenta, za razliku od uobičajenih 48 ESPB bodova.
ESPB je, inače, evropski sistem prenosa bodova kojom je utvrđen ukupan broj bodova koje student prikuplja tokom jedne godine studiranja. Svaka studentska godina nosi 60 ESPB bodova, a to su u stvari svi ispiti ukupno u toku jedne godine.

Centri za podršku studentima sa invaliditetom
U okviru većih univerziteta postoje specijalizovane službe i udruženja koja pružaju različite vidove pomoći:
- Univerzitet u Beogradu – Univerzitetski centar za studente sa invaliditetom nudi asistenciju, adaptaciju literature, organizaciju ispita i korišćenje asistivne tehnologije
- Univerzitet u Novom Sadu – podršku pruža NSUSI, Novosadsko udruženje studenata sa invaliditetom, koje nudi i asistente, prevoz i savete
- Univerzitet u Kragujevcu – u saradnji sa Udruženjem studenata sa hendikepom Kragujevac, obezbeđuje kontinuiranu podršku studentima sa invaliditetom
- Univerzitet u Nišu – kroz rad udruženja USH Niš, studentima se pruža pomoć u svakodnevnim izazovima studiranja.
Mnogi fakulteti takođe u okviru studentskih službi imaju osobu ili osobe koje su zadužene za komunikaciju sa univerzitetskim centrima za podršku i za pružanje informacija studentima sa invaliditetom. Njihova uloga je da:
- pružaju informacije o afirmativnim merama i rokovima
- pomažu pri prijavi i podnošenju dokumentacije
- koordiniraju komunikaciju između studenata, nastavnika i službi podrške
- prate sprovođenje individualnih obrazovnih planova.



