Pozorišta i biblioteke – od osnovne prilagođenosti do posebnih sadržaja

Ponuda i izbor kulturnih sadržaja u Srbiji, naročito u većim gradovima, prilično su bogati. Ali, ova slika znatno se menja ako taj izbor treba da napravi osoba sa invaliditetom, jer uz odabir samog kulturnog sadržaja mora da obrati pažnju i na to da li objekat ima obezbeđene i odgovarajuće uslove. U vezi sa ovom temom portal Divovski koraci kontaktirao je pozorišta, muzeje, biblioteke i galerije u Beiogradu, gde su, s obzirom da je u ptanju glavni grad kulturni sadržaji najmnogobrojniji. Odgovori koje smo dobili ukazuju da postoji velika šarolikost u vezi sa obezbeđenošću uslova za osobe sa invaliditetom I decu sa smetnjama u razvoju

Prilagodjenost objekata kulture pozorista i biblioteke foto 3 narodna biblioteka

U ovom tekstu prenosimo vam informacije o prilagođenosti pozorišta i biblioteka u Beogradu osobama sa invaliditetom i deci sa smetnjama u razvoju. 

Informacije o prilagođenosti muzeja možete pronaći OVDE

Pozorišta – nedovoljna pristupačnost, uz dobru volju za pružanje podrške

Što se tiče teatarskih scena, opšti zaključak je da je većina fizički pristupačna osobama sa invaliditetom. Ipak, lakoća i jednostavnost pristupa nisu isti. 

Prilagodjenost objekata kulture pozorista i biblioteke foto 2 decja narodna biblioteka srbije

U Ateljeu 212 nesmetan ulaz je omogućen za predstave na Velikoj sceni “Mira Trailović”. Napominju da je ipak potrebno da se dolazak osoba sa invaliditetom najavi na biletarnici, kako bi se za to veče postavila rampa za ulazak na ovu scenu. 

“Svakako bi bilo dobro da se dolasci osoba sa invaliditetom ili sa smetnjom u razvoju ranije najave, kako bismo mogli da garantujemo smeštaj u sali, zbog eventualne popunjenosti kapaciteta gledališta. Što se tiče pristupa pjaceti (otvoreni prostor namenjen izvođenju predstava– prim.aut) i ulaska na Veliku scenu, prilagođenost je dobro organizovana, ali nemamo mogućnost da osobe u kolicima spustimo na Malu scenu „Petar Kralj“. I odlazak u toalet nije najsjajnije rešen, jer se nalazi na galeriji do koje se dolazi stepenicama,” kažu sagovornici iz ovog teatra.

U Narodnom pozorištu osobe u invalidskim kolicima mogu slobodno da se smeste u parter Velike scene, a pristup je osim objektu pozorišta, obezbeđen i kada je u pitanju toalet. U Pozorištu na Terazijama zbog specifičnosti enterijera i strukture sale, osobama u kolicima je omogućen direktan ulaz na balkon. 

“Često komuniciramo sa pojedincima ili udruženjima i dogovaramo njihov dolazak na naše predstave da bi obezbedili da se osećaju najprijatnije. Služba marketinga je uvek dostupna da pronađe najbolje moguće rešenje i poželjne pozicije u Sali,” objašnjavaju za Divovoske korake u Pozorištu na Terazijama.

Malo pozorište “Duško Radović” jedno je od onih koje vodi računa i o fizičkoj pristupačnosti, ali i o prilagođenosti samih sadržaja. U njemu je obezbeđen ulaz za korisnike kolica, kao i pristupačan toalet. Trude se, kažu, da budu otvoreni za dogovor i individualni pristup.

“Roditelji mogu da se konsultuju sa kolegama oko toga koji je sadržaj najprimereniji za dete u odnosu na uzrast, temu predstave, kao i senzorne elemente, intenzitet svetla, zvuka i slično, jer pojedini efekti mogu biti uznemirujući za neku decu. Imamo i programe koji su sadržinski i prostorno prilagođeni deci sa smetnjama u razvoju i invaliditetom, poput predstave “Nežne sile kosmičke“, pažljivo osmišljene tako da bude prijatno i bezbedno pozorišno iskustvo za sve,” ističu u ovom pozorištu.

Prilagodjenost objekata kulture pozorista i biblioteke foto 1 dusko radovic

Biblioteke – od potpune prilagođenosti do nedostupnosti

Kada je reč o pristupačnosti biblioteka tu je situacija prilično različita. Narodna biblioteka Srbijeu potpunosti je prilagođena potrebama osoba sa invaliditetom. Poseduje prilazne staze, lift, rampe i pristupačne toalete, a korisnički prostor i čitaonice su organizovani tako da omogućavaju nesmetan pristup i boravak osobama sa invaliditetom. 

“Imamo i posebnu čitaonicu za osobe sa poteškoćama u čitanju. Naša biblioteka nije pozajmna, što znači da se sva građa može koristiti samo u našim čitaonicama. Međutim, usluge pružamo i na daljinu, omogućavajući korisnicima da dobiju informacije bez potrebe da dolaze u biblioteku lično,” naglašavaju za portal Divovoski koraci iz Narodne biblioteke.

Što se tiče Biblioteke grada Beograda, mrežu ove biblioteke čini 65 objekata u 14 gradskih opština, ali kako kažu, nažalost, najveći broj tih objekata nije lako pristupačan osobama sa invaliditetom.“U centralnoj zgradi u Knez Mihailovoj imamo improvizovanu rampu za invalidska kolica koja je pod većim nagibom od propisanog, ali se može koristiti uz asistenciju našeg portira ili nekog drugog lica. Pozajmljivanje knjiga je u prizemlju tako da je moguće obaviti pozajmicu. U ovom objektu imamo i adekvatan toalet za invalide. Od ostalih biblioteka možemo izdvojiti još Biblioteku Borislav Pekić, Biblioteku Branko Miljković i Biblioteku Ilija Garašanin koje imaju rampu za invalide,” poručuju za portal Divovoski koraci iz Biblioteke grada, dodajući da će se u truditi da što više njihovih objekata bude pristupačno osobama sa invaliditetom.

Podeli

Autor: Dejan Aleksić

Pročitajte još